Kolorektalni karcinom je poslednjih godina došao na drugo mesto po smrtnosti povezane sa rakom u svetu. U Srbiji godišnje od njega oboli oko 4.500 osoba i uglavnom se kasno dijagnostikuje. Statistike kažu da se incidencija ovog oboljenja povećava iz godine u godinu, kod nas, a i u ostalom delu razvijenog sveta. Sam način života, način ishrane, kvalitet okruženja u kom živimo, naše navike; vode ka tome da smo sve izloženiji riziku da dobijemo ovo teško oboljenje, da nam uništi kvalitet života i izazove fatalni ishod.
Možemo li nešto uraditi, kako bismo izbegli ovu sudbinu?
Naravno da možemo, postoji čitav spisak preporuka i saveta koje lekari i nutricionisti predlažu, ali ih ja neću ponavljati već bih da stavim akcenat na jedan uzrok nastanka ovog ozbiljnog zdravstvenog problema koji niko ne pominje, i o kom ljudi skoro ništa ne znaju.
Radi se o konstipaciji (zatvoru), koja da zlo bude veće, ne uzrokuje samo teško oboljenje debelog creva, već učestvuje u genezi svih ostalih gastrointestinalnih teških stanja, a i nekih reproduktivnih organa pride. Istraživanja su u toku, intenzivno se radi na ovom specifičnom uzročniku nastanka većeg broja neoplazmatskih promena. Evo jednog navoda, sažet prevod jednog naučnog istraživanja rađenog na ovu temu:
Hronična konstipacija je povezana sa povećanim rizikom od kolorektalnih promena ćelijske strukture. Produženo vreme prolaska fecesa kroz debelo crevo može dovesti do dužeg kontakta između potencijalnih mutagenih i štetnih materija u stolici i sluzokože debelog creva.
Studija je pokazala da je rizik od ovog teškog oboljenja bio 1,8 puta veći kod pacijenata koji pate od zatvora. Pored toga, naizmenično zatvor i dijareja mogu biti znak nastanka samog oboljenja.
Postoji dobro utvrđena veza između dugotrajnog zatvora i rizika od razvoja neoplazme debelog creva. Hronični zatvor može dovesti do produžene izloženosti sluznice debelog creva potencijalno toksičnim i štetnim supstancama, kao su žučne kiseline, koje mogu izazvati oštećenje DNK i mutacije.
Pored toga, konstipacija produžuje vremenski period tokom kog fekalni otpad ostaje u debelom crevu, omogućavajući akumulaciju mutagenih jedinjenja i podstičući rast abnormalnih ćelija. Studije su pokazale da su osobe sa dugotrajnim zatvorom izložene većem riziku od razvoja kolorektalnih adenoma, promena na tkivu koje mogu progresivno napredovati u ozbiljne neoplazme debelog creva.
Hronična opstipacija je povezana sa povećanim rizikom od ponovne pojave neoplazme creva nakon lečenja. To je zato što konstipacija može poremetiti normalnu funkciju crevnog mikrobioma, što dovodi do promena u prirodnim odbrambenim mehanizmima creva i čini ih podložnijim ćelijskim oštećenjima.
Kao rezultat toga, zdravstveni radnici često preporučuju redovno pražnjenje creva i dijetu bogatu vlaknima kako bi sprečili zatvor i smanjili rizik od nastanka ovog oboljenja debelog creva. Kratko i jasno, naš probavni trakt, naša imunoodbrana, jetra preko žuči naročito, oslobađa se svih štetnih i potencijalno štetnih, mutagenih materija, koje se putem fecesa izbacuju van. Ukoliko dođe do zastoja u ritmu creva, feces se ne kreće, gubi tečnost koju usisava crevna sluzokoža i postaje suv. Ali zajedno sa tečnošću crevne resice usisavaju i sve one mutagene i toksične „otrove“ koji su bili planirani za izbacivanje iz tela.
Da ne navodim šta se sve od tih opasnih materija unosi u organizam i putem fecesa izbacuje van; lista je impozantna i iz godine u godinu sve veća i veća. Svake godine otkrivaju se novi (stari) faktori rizika koji su pre bili „bezbedni“, u hrani, ambalaži, vazduhu, zemljištu, biljkama, plodovima itd.
Naš imunitet nas brani, jetra takođe, probavni sistem sa svojim „filterima“, sve to u velikoj meri funkcioniše dok ne nastane konstipacija. Tada sve staje, i postaje opasnost po naše zdravlje. Istraživanje je pokazalo da osobe sa konstipacijom imaju bezmalo duplo veće šanse da dobiju neoplazmu debelog creva od onih koji je nemaju. Nije to mali rizik kada je život u pitanju, rizik koji bismo trebali eliminisati naravno. Konstipacija ili zatvor dobra je samo u jednom slučaju, kada predstavlja pokazatelj – simptom nekog težeg oboljenja, koje ćete otkriti daljim detaljnim pretragama. U svim ostalim situacijama predstavlja rizik da neka štetna materija ili mutagen ponovo dospe u vaš krvotok, da inicira ćelijske promene koje je teško zaustaviti; u bilo kom delu tela, najčešće u samom debelom crevu naravno.
Konstipacija je na žalost čest problem, kod trudnica, kod upotrebe nekih medikamenata, kod specifičnih oboljenja, nekretanja, loše ishrane, stresnih situacija itd. Ali ne verujem da bilo ko od pogođenih razmišlja o konstipaciji kao uzročniku nastanka neoplazme. Problem sad nastaje što se laksativi smeju samo kratko koristiti, i što ispoljavaju neželjena dejstva, pa ih ne smeju koristiti deca i trudnice.
Relaks plus – zdravlje mikrobioma
Relaks plus je prirodni preparat na bazi divljeg voća, koji direktno utiče na peristaltiku creva, ne dozvoljava zastoj fecesa i obezbeđuje redovno dnevno pražnjenje creva. Benefit plus je što podržava mikrobiom creva, hrani praktično korisne crevne bakterije čime im omogućava da se normalno razmnožavaju i da učestvuju u punom obimu u imunoodbrani, kao i u generisanju opšteg raspoloženja osobe. Ovo nas vodi ka drugom, ne malom faktoru rizika nastanka atipičnih ćelijskih promena debelog creva – disbiozi.
Ravnoteža u stomaku je ključ: Kada se poremeti prirodni balans „dobrih“ i „loših“ mikroba u crevima (stanje zvano disbioza), telo ostaje bez prirodne odbrane, dolazi do upalnih procesa creva, menja se metabolizam, čime se stvaraju uslovi za nastanak ćelijskih atipičnih promena.
Konkretni krivci: Naučnici su identifikovali tačne vrste loših bakterija (poput Fusobacterium nucleatum) i gljivica (poput Candida) koje direktno pomažu napredovanje ovih procesa.
Nova era lečenja: Razumevanje ovog „sveta u nama“ omogućava lekarima da uskoro uoče atipične ćelijske promene mnogo ranije (preko analiza mikroba), ali i da ih spreče i leče pomoću naprednih probiotika i personalizovanih terapija.
Relaks plus sadrži sve one ključne elemente koji su potrebni za razvoj korisne mikroflore u našim crevima, hrani ovu mikrofloru i održava je u životu ne dozvoljavajući tako da na njeno mesto dođu patogeni koji direktno ugrožavaju zdravlje i integritet debelog creva.
Napomena: Sadržaj ovog teksta je isključivo edukativnog i informativnog karaktera. On ne može zameniti profesionalni medicinski savet, dijagnozu, ispitivanje ili lečenje. Pre nego se odlučite za neki od naših prirodnih proizvoda, obavezno se konsultujte sa vašim lekarom.
Tekst pripremio i prilagodio:
Dip. inž. agr. Radoš Anđelković